twitter

Živković: Ovo je najbolji trenutak da se vratimo knjizi (audio)

Globalna pojava korona virusa utiče i na umjetnost i kulturu, skoro sva dešavanja su otkazana ili odložena. Pozorišne i filmske premijere čekaju bolje dane, kao i koncerti i velike izložbe. Odloženi su brojni festivali, konvencije, kulturne manifestacije, tako da se sada suočavamo sa virtuelnim oživljavanjem kulture.

 U ovim danima socijalno izolovanog funkcionisanja, brojni kulturni i umjetnički sadržaji emituju se putem onih kanala komunikacije koji su dostupni, a istaknuti književnik iz Beograda i jedan od najprevođenijih pisaca u Srbiji, Zoran Živković, ističe da ovo vrijeme treba da iskoristimo da se duhovno oplemenimo i vratimo knjizi.

“Kao i sve ostalo u životu, tako i ova situacija ima dvije strane. Mi smo zbilja ostali uskraćeni za nekakav normalan život u kojem smo u prilici da tu potrebu za kulturom, ako je i imamo, zadovoljavamo na načine koji su uobičajeni, da idemo u pozorište, bioskope, da obilazmo muzeje, da budemo društveno aktivna bića koja žive aktivno u kulturi. Sa druge strane, ja nastojim da kao nepopravljivi optimista u svemu nađem neku dobru stranu, a ova izolovanost u kojoj moramo da budemo sa jakim razlogom, pruža nam priliku da radimo ono što najčešće nijesmo radili pravdajući se time da je život pun drugih izazova i da prosto ne stižemo, a to je prije i iznad svega da čitamo. Imamo obilje slobodnog vremena sada zatvoreni u jedan prostor, koji, ma koliko da je prijatan jer je naš dom, ipak je neka vrsta zatvora i u tom “zatvoru” imamo knjige koje čekaju da budu pročitane. Ovako smo u prilici da pročiatmo te knjige koje čekaju da budu pročitane, te filmove ili dramske predstave kojese nude preko interneta da pogledamo, tako da ovo nije situacija koja podrazumijeva kulturni krah, naprotiv, ja bih rekao da ovo pruža jednu novu priliku, ovo je sreća u nesreći, jer možemo da nadoknadimo nešto što je ostalo nepročitano, neogledano, da čak idemo korak dalje, da umjesto što ćemo da budemo samo konzumenti kulture, da počnemo da je stvaramo”, kazao je Živković gostujući u emisiji “Bestseller Refesticon”, Radija Bijelo Polje.

Profesor Živković, inače dobitnih brojnih nagrada, uvijek prednost daje visokoj književnosti i umjetnosti, a ne lakoj zabavi, koja potcjenjuje inteligenciju, te zato preporučuje da ovih dana čitate djela velikih svjetskih klasika.

“Ja preporučujem da se uzme ono najbolje iz književnosti i da se popune te praznine. Zašto se ne bi pročitao Dostojevski, koji je pisao o nama, koji je neke najdramatičnije egzistencjalne situacije genijalno riješio u svojim djelima. Prilika je sada da se pročitamo ne samo Dostojevskog, već I brojne druge pisce, ali ne mogu a da ne pomenem knjiga koju ja čitam svakog februara. Riječ je o romanu koji je nastao početkom 20. Vijeka, o romanu češkog pisca Jaroslava Hašeka “Doživljaji dobrog vojnika Švejka". To je zapravo knjiga smijeha, zaborava, knjiga velike životne radosti”, rekao je Živković.

Kako je kazao, živimo u čudnom vremenu, što su tehnički stvari povoljnije i što je kultura pristupačnija, kao da manje ima ljudi koji imaju potrebu da iskoriste kulturu.

 

“Ja sam mojim studentima često govorio – ‘imate jednu nedoumicu, koja vam sada izgleda mikro i nebitna, ali će vam kako život bude prolazio biti sve veća, a odnosi se na to da li ćete ono što ste namijenili za neki kapućino poslije predavnja utrošiti baš za to li ćete kod prodavaca polovnih knjiga kupiti “Anu Karenjinu”, cijena je apsolutno ista’. Naravno, ovim nijesam mislio da treba da se riješe prijatnosti ispijanja zajendičkog kapućina, već da ako jednom preskoče taj kapućino zbog “Ane Karenjine” neće izgubiti na prijatnosti, a dobiće mnogo”, naveo je ovaj istaknuti književnik.

On je istakao i da nikada kao danas nije kraći taj put za ostvarenjem potrebe za kulturom, obrazovanjem I aukom.

“Ja sam inače trenutno potpuno zagnjuren u 19. vijek jer radim na jednom vrlo posebnom izdanju romana “Zli dusi” Dostojevskog i evo godinu i po dana sam već u tome. I dovoljno mi je sada da se podsjetim kakve su životne okočlnosti bile u 19. vijeku, a to je maltene bilo nedavno. Da nas žitelji tog vremena mogu vidjeti kako je nama lako dostupna knjiga preko interneta i cijela ta riznica znanja i umjetnosti lako dostupna, a kako mi rijetko posežemo za njom, oni bi se zgranuli, mislim da bi nas čak i sažalijevali. Ako čovjek ima potrebu za kulturom i obrazovanjem, za naukom, nikada put do ostvarenja te želje i nauma nije bio kraći i dostupniji i brži nego što je sada, a nažalost premalo ljudi se odlučuje za taj put. Da li će nas sada ova epidemije malo prizvati pameti, ja se nadam da hoće, jer vjerujem da će bar jedan broj nas koji smo u izolaciji iskoristiti taj period za čitanje, da pročitamo sve ono što nijesmo, umjesto što neprekidno gledamo u ekran televizora i kompjutera čekajući nove informacije u vezi korona virusa. A zapravo dok je taj virus negdje oko nas, tu postoji jedno divno slobodno vrijeme koje čovjek može dok je tu još na ovoj planeti da iskoristi da se oplemeni, jer o tome je riječ, o oplemenjivanju”, poručio je profesor Živković.

Kako je kazao, statistički je davno ustanovljeno da su u vremenima krize nastajala i nastala najveća umjetnička djela, te upravo ove dane treba iskoristiti za pisanje novi književnih djela.

“Ivo Andrić je pisao “Na Drini Ćuprija” za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dakle, jedno od najznačajnijih književnih djela na našim prostorma, koje je dobilo Nobelovu nagradu, nastalo je u gotovo nemogućim uslovima. Ima još mnogo takvih primjera u istorij književnosti, pa i Dostojevski je pisao u teškim i zastrušujućim uslovima. Njega je život šibao surovo i da ga nije tako šibao pitanje je da li bi sada imali ovakva djela. Narvno, piše se i u miru, piše se u blagostanju, ali ako trenutno vladaju dramatične i neuobičajne okonosti i prilike, ne znači da treba da čekamo da sve ovo prođe, mi živimo i sada, u svakom trenutku. Vrijeme je ono što je dragocjeno, zato ga treba iskoristiti, a pisanje je jedna vrsta eskapizma, tako da ćemo možda kada sve prođe upamtiti ovo vrijeme kao jednu veliku i divnu priliku da se oplemenimo”, naveo je Živković.

Kako je ispričao za “Bestseller Refesticon”, često svojim studentima postavi pitanje “zašto pišemo prozu”, a dao nam je i odgovor “Zato što je to I dalje najbolji način koji smo smislili poslije 5000 godina   civilizacije da odgovorimo na ona glavna, ključna, noseća, krajnja egzistencijalna pitanja”.

Živković, dobitnik prve refestikonske nagrade “Zlatni zmaj”, iskoristio je ovu emisiju da još jednom ukaže na važnost postojanja Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON.

“Kod nas kada kažete fantatsika imate problem da se suočite sa establišmnetom koji daje prednost realizmu, 70 % onoga što je ikada napisano jedan vid fantatsike. Tako da su festivali, kao REFESTICON, bili u bezrazložnoj defanzivi, ali su ipak opstali. REFESTICON traje, već je nekoliko godina tu i ne samo da opravdava pravo na svoje postojanje, već i rehabilituje umjetnost fantatstike u velikoj mjeri. Njegovim tragom idu i mnogi drugi festivali, što je još jedna njegova vrjednost, tako da je REFESTICON vrlo dragocjen festival”, zaključio je profesor Živković.

AUDIO SNIMAK EMISIJE

Serijal emisija “Bestseller Refesticon” emitujemo u susret VIII Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON.

Repriza emisije “Bestseller Refesticon” na programu je u nedjelju od 18 časova.

Autorka: Sanja Čujović

Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević

zbirka

 

  

zmajevi dolaze baner 2019