twitter

''Tema drevni Iliri dokaz da su narodi regiona zajedno najjači''

Zbirka kratkih priča „Drevni Iliri“ promovisana je večeras u okviru online izdanja VIII Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON 2020 uz zaključak učesnika da je ova tema najbolji dokaz da su narodi regiona zajedno najjači.

Kako je saopštila jedna od članica žirija Alma Zornić autorka iz Bosne i Hercegovine pisanje nas spaja, posebno kroz ovakve teme.

Komentarišući priče koje su se našle u zbirci „Drevni Iliri“, Zornić je kazala da su jako kvalitetne, žanrovski raznolike, a posebno joj je drago što u njoj ima novih i mladih autora.

Knjigu koja je nastala u u okviru projekta „Iliri – zajednička baština“, podržanog od Western Balkan Fonda čini 27 priča autora iz država Zapadnog Balkana, što je prema riječima predstavnice realizatora projekta Andrijane Rabrenović i bio jedan od ciljeva.

Projekat koji realizuju NVO Akademija društvenih nauka, Biblioteka „Slovo“ iz Lapova, Muzej grada Zenice i Kulturni centar „Nikola Đurković“, pokrenut je sa ciljem da se podigne svijest javnosti o ilirskoj baštini kao zajedničkoj vrijednosti država u regionu'' istakla je Rabrenović, dodajući da je jedan od ciljeva i edukacija lokalnog stanovništva o kulturnoj baštini, ali i podizanje nivoa obrazovanja mladih o umjetnosti.

Kao rezultat ovog projekta biće objavljene i zbirka učenika iz regiona „Putevima Ilira“ i knjiga stripa, saopštila je Rabrenović, dodajući da su već održane radionice stripa i kreativnog pisanja u Bijelom Polju, Lapovu i Zenici.

Na značaj ovog projekta ukazala je i direktorica Biblioteke „Slovo“ iz Lapova, Danijela Vulićević koja se zahvalila donatoru i istakla da epidemiološka situacija nije uticala na kvalitet realizovanih aktivnosti.

Jedan od urednika zbirke „Drevni Iliri“, Dragić Rabrenović, posebno je ukazao na značaj ove teme za povezivanje naroda Balkana, ističući da su se na konkurs javili i autori van granica regiona.

Stručni žiri je odabrao 13 priča, dok se po izboru urednika Adnadina Jašarevića i Dragića Rabrenovića, u knjizi našlo još sedam neobjavljenih i još toliko priča objavljenih u partnerskim izdanjima.

U zbirci „Drevni Iliri“ našla se priča Erinda Mustafaraja iz Albanije. „Moja priča je zasnovana na istorijskim činjenicama, ali naravno sadrži i ono mitsko, tako da negdje i pripada žanru epske fantastike. Pisao sam i o zmijama, konjima, koji su imali posebnu simboliku kada govorimo drevnim Ilirima“, ispričao je Mustafaraj.

Mile Kostov iz Sjeverne Makedonije napisao je zapravo triler i Ilirima i nazvao ga „Ratnici sjenke“. „Priča je zapravo zasnovana na jednom istinitom događaju, ali nijesam znao kako da je završim. U prvom planu su savremenici, ali u jednom trenutku dolazi do obrta i povezuju se sa Ilirima, tako da ova priča ima i fantastičnu notu“, rekao je Kostov na online promociji.

Priča Adrijana Sarajlije, poznatog od ranije bjelopoljskoj publici, našla se u ovoj regionalnoj zbirci „Drevni Iliri“. On je ukazao da važnost ovakvih festivala i konkursa, koji su motivišući i podstiču na pisanje. Istakao je i da je naučna fantatsika dobar odgovor na mit, ona ga oživljava, reinpretetira. „Mit koji dobijamo naučna fantastika pokušava da racionalizuje“, kazao je on.

Ipak, pišući priču o istorijsko-mitskoj temi, Sarajlija je uspio da dovede do susreta fantastike i mita. „Može se tumačiti na više načina, što je, čini mi se još veća prednost“, kazao je on.

Tihana Mujkić iz Zagreba napisala je priču „Zmija“.

„Ja sam u ovoj priči povezala dva mita, onaj o Kadmu i supruzi mu Harmoniji, kao i segment o semiotičaru Levi-Straussu i njegovom radu“, kazala je Tihana, dodajući da je priču nazvala „Zmija“, jer se upravo zmija pojavljuje kao važan simbol kod Ilira.

I kod Dijane Đorđević iz Niša se pojavljuje zmija, ali i zmaj, pa je to priča i o odrastanju „Mali Radovan i veliki zmaj“. „Ovo je moja prva priča koja pripada žanru epske fantastike. Uspjela sam, zahvaljujući tom fantastičnom i magijskom, da povežem Srednji i 21. vijek. Postavlja se i pitanje da li je to vrijeme Ilira bilo bolje od ovoga u kojem mi živimo, a djeca nam odrastaju uz tehnologiju“, pojasnila je Đorđević.

Pored toga što je njena priča zastupljena u refestikonskoj zbirci „Ilirsko kraljevstvo“, Srebrenka Peregrin našla se i u zbirci „Drevni Iliri“ i to sa pričom „Kosti svoje daj samljeti prije nego izviješ“. Napomenula je da je to priča o dvijema kraljicama, ratnicama.

Tokom promocije zbirke „Drevni Iliri“ svoju priču „Pinesov rebus“ predstavio je i Aleksa Jadžić. „Toliko je toga misterioznog kada govorimo o Iirima, a ja sam, oslanjajući se i na one istorijske činjenice, pokušao da ih smjestim u ovo moderno doba. Moj junak pokušava da pronađe svoj rodoslov, da otkrije tajne svoje porodice“, rekao je Jadžić, ističući da je ova zbirka potvrda koliko nas prošlost povezuje.

O nasljeđu je pisala Ivana Lekić iz Paraćina. Iako nema puno iskustva u žanru epske fantastike, njena priča „Nasljeđe“ uspjela je da kvalitetom zavrijedi mjesto u zbirci „Drevni Iliri“. „Mnogo volim istoriju i zato sam i odlučila da napišem priču za ovaj konkurs. Priča obuhvata jako širok period i to kroz propovijedanje o životu dvojice braće. Jako su borbeni i bore se za ono što misle da njima pripada, tragajući za legendom“, navela je Lekić.

U zbirci „Drevni Iliri“ našla se i priča „Tajna smaragdnog jezera“, Bjelopoljca Rafeta Mulića. „Sasvim slučajno sam napisao ovu priču i drago mi je što je stručni žiri prepoznao njenu vrijednost. Ovo je priča o djedu i unuku, ali sam zapravo želio da uputim poruku javnosti da na bolji način moramo iskoristiti naše turističke potencijale, ali i dodatno raditi na promociji našeg bogatog kulturnog nasljeđa“, rekao je Mulić. Dodao je da je sve to povezao sa legendom o blagu ilirske kraljice Teute, koje je simbolično nazvao „tajnom smaragdnog jezera“.

O ilirskoj kraljici Teuta pisao je i Ivan Srdanović, a priču je nazvao „Kraljica Teuta i otrov Ilira“. Istakao je da se ovakvom temom ruše sve granice i da se narod povezuje. „Pisao sam o kralju koji putuje po svijetu, ističući njegovo nastojanje da bude vječan i izbjegne smrt“, rekao je Srdanović.

Priče iz zbirke ''Drevni Iliri'' su objavljene na ex Yu jezicima i rumunskom, makedonskom i albanskom i biće promovisane u regionu.                     

                                                            

                                                                                                                                       

 

Autorka: Sanja Dulović                                                            

Foto: Vladimir Jelić                                            

Tekst objavila: Sanida Kajevic