“REFSTICON nam je otvorio vrata književnosti i fantastike” (video)

Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON otvorio nam je svijet mašte i omogućio da svoj talenat i ljubav prema pisanju podijelimo sa drugima, kazala su neki od autora priča objavljenih u zbirci “Ilirske legende”.

Zbirka učenika osnovnih i srednjih škola promovisana je danas, a svoje priče pojedini su predstavili putem ZOOM aplikacije, javljajući se iz više crnogorskih gradova.

Pisanje o drevnim Ilirima, narodu koji je nastanjivao prostore današnjeg Balkana, bilo je inspirativno za sve, ali, kako su kazali, malo i izazovno, te se dali mašti na volju.

Jovo Radović iz Nikšića, koji je dobio Zlatno zmajevo jaje za priču “ Balos Liburnijski”, istakao je da je zahvaljući REFESTICON-u napisao svoju prvu fantastičnu priču.

“Do sada sam se bavio ljudskom egzistencijom, a ovo je bila prilika da ispitam lične sposbnosti i da vidim dokle može ići moja mašta. Inače, maštu koristimo da stvorimo događaje i likove, ali kada pišemo epsku fantastiku tada stvaramo nova bića koja ranije nijesu postojala. Ja sam u ovoj priči povezao dva vremenska perioda, jedan ne tako davni, koji se tiče rata 90ih godina na ovim prostorima, a drugi je period u kojem su živjeliI Iliri. Pokušao sam da prikažem neminovnost ljudskog stradanja i bježanje u izmišljeni svijet, kako bi se stradanje izbjeglo”, ispričao je Jovo, dodajući da mu je drago što je učestvovao na ovom festivalu, koji brine i o maldim stvaraocima.

U zbirci se našla i priča “Kruna”, Maše Rovčanin iz Podgorice.

“Inače sam ljubitelj fantastike, tako da me ovja konkurs jako obradovao. Napisala sam priču oslanjajući se na neke istorijske činjenice, ali umiješala sam naravno i ono fantastično I magijsko. Naime, ova priča je putovanje kroz vrijeme, ovo je potraga za blagom kraljice Teuta i o kruni, koja je jedini put do povratka u realni svijet”, kazala je Maša na online promociji.

U potrazi za Ilirima bio je i Vuk Đorđević iz Herceg Novog. Pišući o Ilirima, on je zapravo pisao o dvoji prijatelja.

“Oni se odlučuju da ispune svoje životne ambicije i to tako što će pronaći blago kraljice Teute u Risnu. U toj potrazi shvataju neke stvari o sebi i pokušavaju da ipak pronađu sebe, jer je to najveće blago koje možemo imati”, rekao je Vuk zahvaljući se organizatorima na prilici da bude dio REFESTICON-a.

Dobitnik srebrne nagrade za priču “Sijenka Kale”, Luka Tapušković, kazao je da je ponosan što se njegova priča našla u zbirci.

“I prošle godine se moja priča našla u zbirci, tako da sam očekivao da će tako biti I ove godine. Kroz priče za ovogodišnji konkurs, odnosno kroz temu Drevni Iliri, oživjeli smo duh prošlosti, ispričali neke legende i storili razne priče, a moja je ona u kojoj se preziru oni koji nijesu čistokrvi Iliri”, istakao je Luka.

“Od kovača do ilirskog cara” priča je Alekseja Rostovića, koji je inspiraciju pronašao u djelima Tolkina.

“Priča se zasniva na ratnim i istorijskim motivima, opisao sam borbu Ilira protiv Rimljana i to prateći život glavnog junaka Srebrena”, kazao je Rostović, ne želeći da otkriva više detalja.

U pisanju o Ilirima uživala je i Sofija Vujičić, koja je osvojila srebrno Zmajevo jaje za priču “Teutine oči boje mora”.

“Nisam znala mnogo o Ilirima, pa sam malo I istraživala u želji da priča bude uvjerljiva. Živim u Boki Kotroskoj, pa mi nije bilo teško smjestiti priču u taj proctor, ali likove nije bilo lako osmisliti. Priča prati djevojčicu, odnosno mene, koja se iznenada pojavljuje u selu, ne znajući kako se našla tu. Mora poći u rat, a hrabrost joj je davalo vjerenje da je sve što proživljava san”,ispričala je Sofija dio svoje priče.

Da je za pisanje ove priče bilo potrebno dosta istraživačkog rada kazao je i Radivoje Durutović, koji je dobirnik druge nagrade za priču “Oči tame”.

“Upravo to što ne postoji mnogo podataka o Ilirima omogućilo nam je da što više maštamo i kreiramo likove I događaje. Ja sam u moju priču smjestio i dvije istorijske ličnosti – kralja Agrona i kraljicu Teutu, koje sam povezao jednim demonom”, kazao je Radivoje, ističući da je ovom pričom želio da pošalje poruku da nas ni u čemu ne treba voditi osveta i bijes.

Laura Bilafer iz Kotora dobila je bronzano Zmajevo jaje za priču “Zagonetni prsten”.

“Prvi put sam učestvovalu na ovom konkursu i imala sam sreću da osvojim bronzano Zmajevo jaje i jako sam ponosna na to. Imam sreću da živim u gradu kraljice Teute, pa sam se oslonila na dobro poznatu legendu i dodala malo mašte”, rekla je Laura.

Srebrno Zmajevo jaje za priču “Rimski dinar” dobio je Stefan Jašović iz Tivta.

“To je priča o sukobu dva prijatelja, koji imaju različite poglede na svijet. Sukob dolazi do kulminacije kada Rimljani napdaju obalu Jadrana, a dolazi i do izdaje”, kratko je kazao Stefan.

Anđela Grujić iz bjelopoljske OŠ “Dušan Korać” napisala je priču “Tajne ilirskog kraljestva”.

“Zainteresovale su me legende o starim Ilirima, posebno njihova povezanost sa nama. Pisala sam o kraljici Teuti, koju sam, kao i svijet Ilira, upoznala zahvaljujući čarobnoj kugli”, kazala je Anđela.

U zbirci “Ilirske legende” našla se i priča Bjelopoljca Tarika Idrozovića, pod nazivom “Ilirski vremepolov”.

“Radnju se paraleno odvija u svijetu prošlosti i sadašnjosti, ona je plod moje mašte, kao jedan moj san, u kojem se ja susrećem sa Ilirma, a posebno je zanimljiv odnos mene i kralja Agrona”, ispričaoje Tarik.

“Prokletstvo “ je naziv priče Kristijana Petrovića koji je osvojio Zlatnozamjevo jaje u konkurenciji osnovaca od 4. do 6. razreda.

“Napisao sam bajkovitu priču, koju sam povezao sa aktuelnom situacijom sa korna virusom”, rekao je Kristijan, zahvaljući se na prilici da svoju maštu i razmišljanje podijeli sa drugima.

Marta Borović iz Kotora napisala je priču “I onda dođoše Iliri”, koja se takođe našla u ovogodišnjoj zbirci.

“Pisala sam o tome kako su Iliri pomogli ljudima iz prošlosti, tako da mi je bilo jako zanimljivo da sam stvarala ovu priču, na koju sam jako ponosna”, istakla je Marta.

Da se lose lošima uvijek vrati, poruka je priče “Teutino prokletstvo” Vojina Begovića.

“Od zlata do blata, tako bi se najkraće rečeno mogla opisati ova moja priča u kojoj zbog pohlepe Teutu stiže prokletstvo”, naglasio je Begović na promociji.

Legendu o ilirskoj kraljici napisao je Lazar Mandić iz Nikšića.

“Prikazao sam susret jednog čovjeka sa kraljicom Teutom, koja mu je poštedjela život, ali ga je morala oslijepiti, kako nikom ne bi otkrio čudesni svijet Ilira”, kazao je Lazar, dodajući da se dana da će mnogi uživati u čitanju njegove priče.

Podsjetimo, zbirka priča učenika osnovnih I srednjih škola iz Crne Gore “Ilirske legende”, druga je po redu knjiga mladih objavljena u okviru Regionlanog festivala fantatsične književnosti REFSTICON.            

                                                                                                                                          

                                                                                                                                                 

Autorka: Sanja Dulović                                                                                                                                  

Foto: Vladimir Jelić                                                                                  

Tekst objavila: Sanida Kajević