VI REFESTICON: Promovisana zbirka kratkih priča ,,Trium reginarum”
Festivalska zbirka kratkih priča “Trium reginarum”, posvećena vladarkama Mari Crnojević, Katarini Kosača i Milici Hrebeljanović , promovisana je u okviru VI Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON 2018.
Doprinos očuvanju kulturne baštine, razvoj kulture na sjeveru Crne Gore, njegovanje dobrih odnosa u državama regiona jugozapadne Evrope, edukacija mladih o istoriji i književnosti, uloga žene u svijetu danas, samo su neki od ciljeva koje su organizatori željeli da ostvare birajući za temu vladarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, koje su još u srednjem vijeku povezivale region.
Kao motiv o kome se pisalo u žanru književne fantastike poslužile su sudbine, stradanja i vječni život princeze, knjeginje i kraljice, vladarki iz perioda srednjeg vijeka, čije su rodbinske veze povezale ove prostrore, a životne priče ostale vječita inspiracija, kazao je na promociji predsjednik Organizacionog odbora REFESTICON-a i jedan od utemeljivača ove manifesatcije, Dragić Rabrenović.
“Ova knjiga donosi niz različitih pogleda na sudbine srednjevjekovnih vladarki između Istoka i Zapada. Prepliću se naučna i epska fantastika, fantazija i horor, u pričama koje nas uvlače u univerzum davno zaboravljen i šetaju kroz prostor i vrijeme. Kada imamo u vidu ovako raznovrsne geografske prostore sa kojih autori pošalju priču, sa različitim pogledima na istoriju, možemo očekivati neslućunu budućnost i to ne samo ove zbirke, već fantastične književnosti u region”, istakao Rabrenović.
On je kazao da je od pristiglih 45 priča iz cijelog regiona petočlani žiri odabrao 14 autora priča iz Srbije, po šest iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dvije iz Hrvatske i jednu priču autora koji živi u Njemačkoj.
“Sve priče su naravno u domenu fantastike, neke su horor, neke epska fantastika, naučna fantastika, fantazija. Imamo priče koje povezuju vladarke sa vanzemaljcima, koji se miješaju u njihovu sudbinu, zatim one koje su vladarke smjestile u sadašnjost, pa su one u Parizu. Zaista je žiri imao mnogo težak zadatak, jer je bilo mnogo kvalitetnih priča i žao im je što se više njih nije našlo u zbirci”, kazao je Rabrenović.
Broj i kvalitet priča zapravo su rezultat i ispravno odabrane teme, a kako je istakla članica žirija, književnica iz Bijelog Polja Blaga Žurić, inspirativno je pisati o ženama koje su sastavni dio legende, etnosa, kulture naroda u regionu.
Govoreći o pričama koje su se našle u zbirci “Trium reginarum”, Žuriće je istakla da se one zapravo mogu podijeliti u četiri kategorije.
“Prva grupa priča u knjizi bavi se istorijskim događajima i to je dokaz da su istorija i književnost povezani, kao što i ove priče povezuju naš region. Druga grupa priča oslanja se na različite legend, dok su u trećoj grupi autori koji su pravili neku svoju fikciju, uzimajući imena da bi odgovorili temi, ali su imali više fantastičnih motiva. U četvrtu grupu spadaju one priče koje nijesu ušle u knjigu, što ne znači da nijesu bile dobre već nijesu na pravi način odgovorile temi”, kazala je književnica Žurić.
Da su priče jako kvalitetne potvrdio je i Mirko Grdinić iz Pazina, koji je i razgovarao sa autorima koji su predstavili svoje priče, a to su Marijan Mašo Miljić – Marina ruža, Relja Antonić – Hrastovina i tamjan, Dinko Osmančević – Majka, Goran Ćurčić – Trojedini medaljon, Tatjana Milivojčević – Zapisano u krvi, Alma Zornić – Vrijeme je, Danica Blagojević – Ljubav, vjera, nada, Mirko Tomić – Hroničar, Sanela Piranić – Zemlja zmajeva, Nenad Petrović – Izgubljeni lik K. K. K., Marko Vujović – Tre sorelle, Balša Cvetković – Boginje klaustrofilije.
Predsjednik žirija, kao i ranijih godina bio je bosansko-hercegovački pisac Adnadin Jašarević, a članovi su, pored Blage Žurić iz Bijelog Polja i Mirka Grdinića iz Pazina, činili i Tihomir Jovanović iz Beograda i Šeki Musić iz Bara.
Autorke: Sanja Čujović i Eldina Idrizović
