twitter

“Zlatni zmaj” uručen crnogorskom poeti i pripovjedaču Slobodanu Vukanoviću

Priznanje za izuzetan doprinos fantastičnoj književnosti “Zlatni zmaj” uručeno je večeras ovogodišnjem laureatu Slobodanu Vukanoviću, na VI Regionalnom festivalu fantatsične književnosti REFESTICON.  

Odlučeno je da laureat bude Vukanović kao jedan od začetnika žanra fantastike na prostorima bivše Jugoslavije koji je kao pjesnik i pripovjedač, urednik časopisa za književnost i član više redakcija dao izuzetan doprinos razvoju književne fantastike u Crnoj Gori, čiji je roman “Tuđemilski svici” objavljen 2017. godine dosljednjo sa elementima fantastičkog diskursa.

Nagradu “Zlatni zmaj” Vukanoviću je večeras uručio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je istakao da REFESTICON predstavlja značajan doprinos raznorodnosti i dinamici crnogorske kulturne scene.

 “Raznovrsnost umjetničkih izraza pokazuje da je REFESTICON osmišljen kao festival kako za širu javnost,tako i za znalce i posvećenike žanra fantastike. On već zauzima značajno mjesto u bogatom kulturnom životu Bijelog Polja, ali i na kulturnoj mapi Crne Gore i regiona. Siguran sam da će se uticaj ovog festivala i dalje širiti,i da će njegovi efekti sve više osjećati u sferi savremene književne produkcije”, podvukao je ministar Vukanović na svečanoj dodjeli.

Zahvaljujući se na priznanju, Vukanović je istakao da nije očekivao da će Zlatni zmaj pripasti upravo njemu, ali da je jako zahvalan što su uvidjeli značaj svega onogo što je on uradio za fantastiku u Crnoj Gori, ali i šire.

“Nijesam neki ljubitelj nagrada i mislim da one nijesu mjerilo uspješnosti jednog književnika, ali baš ova, koja je posvećena fantastici, mnogo mi znači. Zlatni zmaj je na neki način kruna mog fantastičnog stvaralaštva, a naći se u društvu dobitnika Zorana Živkovića, Filipa Davida i Milenka Ratkovića, zaista je velika čast”, kazao je ovogodišnji laureat.

Još od studentskih dana Vukanović je počeo da piše fantastiku i sve do danas ostao je privržen ovom književnom pravcu, a mnogi ga smatraju začetnikom fantastike na prostorima bivše Jugoslavije. Ipak, Vukanović kaže da je samo jedan od pionira posijleratne književnosti, kada fantastika doživljava procvat.

“Ranije je fantastike zaista malo bilo, ali već šezdestih i sedamtesetih godina ona doživljava bum, a moja generacija je zaista bila glavni pokretač njenog razvoja. U tom periodu pojavljuju se časopisi, a najveću ulogu je odigrao časopis “Galaksija”, koji je objavljivao i priče iz oblasti fantastike. Takođe je bio značajan hrvatski časopis za naučnu fantastiku “Sirius”, koji je počeo da izlazi 1976., a posebno je važno pomenuti Zorana Živkovića, koji se tada bavio prevodilaštvom i koji je pokrenuo ediciju Fantastika”, podsjetio je Slobodan Vukanović, dodajući da vjeruje u još veći procvat fantastike.

Direktor Radija Bijelo Polje i jedan od utemeljivača REFESTICON-a, Dragić Rabrenović zahvalio se pokroviteljima, suorganizatorima, kao i partnerima na podršci, bez koje, kako je kazao, ne bi uspjeli da REFESTICON pretvore u tradicionalnu manifestaciju.

“Upravo je ova podrška značajna za održavanje ovakvih manifestacija koje okupljaju ljude, ruše barijere i ujedinjuju region. Zbog svega toga je i tema ovogodišnjeg REFESTICON-a tri vladarke sa prostora Balkana iz perioda srednjeg vijeka. Kada su vladarske porodice suočene sa prijetnjama moćnih neprijatelja sa sjevera i juga, istoka i zapada, na razmeđi religijskih autoriteta nastojale da sačuvaju teritoriju i narod, međusobno u sarađivali, pomagali se u ratovima, sklapali brakove i porodične veze. Kao svijetli primjeri ovoga u istoriografiji mračnog perioda, za temu našeg festivala su odabrane hronološki - Milica Hrebeljanović, Katarina Kosača i Mara Crnojević. Njihove životne epopeje, sudbine, usponi i padovi, poslužile su kao inspiracija piscima iz domena fantastike da stvaraju nove svijetove,oblikuju nestvarne likove i kreiraju književna djela uz pomoć istorijskih podataka”, naglasio je večeras Rabrenović.

On je podvukao da su jedan od ciljeva festivala - ujedinjavanje regiona kroz kulturu i književnost već uspjeli da ostvare.

“Sada idemo ka ostalim tačkama mozaika, koji svi zajedno sklapamo iz svojih uglova, dodajući po kamenčić koji će biti ugrađen u temelje ujedinjenog regiona, odnosno evropske kulturne baštine. 2018. Je godina evropske kulturne baštine i slogan 'naša baština - mjesto susreta prošlosti i budućnosti " opisuje ono sto radimo godinama unazad. Kroz prošlost, doprinos očuvanju kulturnog nasleđa, stvaramo budućnost za one koji dolaze”, poručio je jedan od utemeljivača bjelopoljskog REFESTICON-a.

Rabrenović je kazao da je neophodna opsežna podrška kulturi, koja se ne smije ostaviti po strain, već kako je istakao, treba da se ulaže i da se pomogne razvoj manifestacija i institucija, istraživanja i projekata, kako književne, likovne, tako i muzičke i scenske umjetnosti.

“Neophodno je podržati aktivnosti koje nas udružuju, produhovljuju, koje nam pomažu da stvaramo i da ostavimo nešto vrijedno budućim generacijama. Kultura nije profit. Nije roba. Ali može da nam se ispalti”, zaključio je Rabrenović.

Svečanom uručenju nagrade “Zlatni zmaj” večeras je prisustvovao i predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, koji je istakao da Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON stavlja naš grad na mapu srodnih festivala u državama okruženja.

“U narednom periodu nastojaćemo da podržavamo ovakve manifestacije, koje informišu,  edukuju i nadahnjuju. Posvećeni smo očuvanju kulturne baštine, ali i unapređenju kulturnih manifestacija koje upotpunjuju društveni život našeg grada. Sa institucijama kulture, fakultetima, obrazovnim i talentovanim mladim ljudima, možemo očekivati da ćemo postati značajno središte u kome će se okupljati ugledni stvaraoci, kao što je i slučaj ovih dana”, istakao je Smolović.

Priznanje “Zlatni zmaj” do sada su dobili Zoran Živković, Filip David i Milenko Ratković, a većina predstavnika partnerskih festivala iz država regiona, književnika i profesora književnosti, koji čine Organizacioni odbor RESFESTICON-a, je podržala izbor Slobodana Vukanovića, crnogorskog peote, pripovjedača i teoretičara.

Slobodan Vukanović zastupljen je u više od 30 antologija, panorama i izbora, sa do sada objavljenih 11 zbirki poezije, tri romana i deset knjiga za djecu među kojima je i SF roman ’’Ana i sedam robota’’. Jedan je od tri književnika iz Crne Gore, pored Borislava Pekića i Čeda Vukovića, koji su se pojavili među svjetskim autorima iz oblasti fantastike (književnosti, filmu, muzici, slikarstvu) u Enciklopediji naučne fantastike autora Zorana Živkovića. Drame su mu izvođene u pozorištu i na radiju, a njegove pjesme i priče su prevođene na engleski, ruski, francuski, bjeloruski, italijanski, arapski, njemački, poljski, mađarski, rumunski, kazahski, slovenački, makedonski, turski, bugarski i albanski jezik. Poezija mu je bila u udžbenicima za osnovnu školu: „Izbor iz savremene crnogorske poezije za djecu” i „Savremena crnogorska poezija”, a sada je u čitankama „Kako to može” za prvi i drugi razred i „Čarolija čitanja” za četvrti razred.

Autorke: Sanja Čujović i Eldini Idrizović

Foto: Sanida Kajević

 

 zbirka

  

bestseler refesticonfantasticne price